O obrazovanju…
Najviše obrazovanje je ono koje nam ne daje samo informacije već čini naš život u skladu sa svim postojanjem.
Rabindranath Tagore
Najviše obrazovanje je ono koje nam ne daje samo informacije već čini naš život u skladu sa svim postojanjem.
Rabindranath Tagore
Život je prekratak da ne riskirate.
Jer jedini neuspjeh u životu je ne pokušavati.
Lindsey Vonn, američka skijašica
Nakon gostovanja na Greencajtu 2024. godine, Ben Fogle ponovno se vratio na festival i 2026., što potvrđuje snažan interes publike za njegove priče i iskustva. Ovoga puta održao je predavanje pod nazivom New Lives in the Wild: Beyond the Map, u kojem je dodatno produbio teme koje ga već godinama obilježavaju – istraživanje granica, osobne transformacije i potraga za autentičnijim načinom života.
Fogle, poznati putopisac i voditelj BBC-jeva serijala New Lives in the Wild, publici je približio svijet ljudi koji su odlučili napustiti konvencionalni način života i okrenuti se prirodi, vlastitim vrijednostima i jednostavnijem, sporijem ritmu svakodnevice. Kroz njihove priče, ali i vlastita iskustva, ukazao je na to koliko hrabrosti zahtijeva takva odluka, ali i koliko duboko može promijeniti osobu.
Iza Foglea stoji impresivna karijera ispunjena iznimnim pothvatima – od preveslavanju Atlantika, preko uspona na Mount Everest, do trčanja maratona u pustinjskim uvjetima. No, kako je naglasio, iza svake od tih avantura kriju se i brojne neizvjesnosti, pogreške i trenuci kada stvari nisu išle prema planu. Upravo ti trenuci, ističe, najviše oblikuju čovjeka jer ga tjeraju da preispita sebe, svoje granice i vlastite strahove.
U svom izlaganju posebno je naglasio važnost izlaska iz zone komfora. Prema njegovim riječima, pravi rast događa se tek kada se usudimo učiniti korak u nepoznato i odmaknuti se od sigurnog i poznatog. Ne biti komformist, nego aktivno tražiti izazove, ključ je osobnog razvoja.
Osim fizičke izdržljivosti, Fogle ističe i mentalnu snagu kao presudan faktor uspjeha. „Sve je u glavi“, poručuje, naglašavajući kako su fokus, otpornost i pozitivan način razmišljanja često važniji od same fizičke pripremljenosti.
Konačno, njegova je poruka da svako putovanje – bilo ono fizičko ili unutarnje – treba voditi prema osobnoj promjeni. Cilj nije samo vidjeti svijet, nego kroz ta iskustva postati bolja verzija sebe, svjesnija, otpornija i empatičnija osoba. Jer, kako ističe, putovanja nas neizbježno mijenjaju – ako im to dopustimo.
Govoreći o održivosti i odgovornosti prema planetu, svoju je poruku sažeo jednostavnom, ali snažnom rečenicom: “Every little helps.” Time je podsjetio kako i najmanji koraci, kada ih činimo dosljedno i svjesno, mogu imati značajan utjecaj na svijet oko nas.
Digitalna izložba Van Gogh Alive otvara se 6. studenoga u paviljonu 10A Zagrebačkog velesajma, gdje će ostati do kraja siječnja 2027. godine. Posjetiteljima će Van Goghova djela približiti kroz velike projekcije, klasičnu glazbu i mirise, a zagrebačko izdanje uključivat će i zajedničko iskustvo virtualne stvarnosti Finding Vincent SVR, najavili su organizatori
Projekt je osmislila i producirala tvrtka Grande Experiences, dok je lokalni producent Outbox. Prema podacima iz priopćenja za medije, Van Gogh Alive dosad je privukao više od 11 milijuna posjetitelja u više od 115 gradova diljem svijeta.
Postav se temelji na digitalnim prikazima Van Goghove umjetnosti. Više od 3000 slika i drugih vizuala projicira se na velike površine, uz glazbenu podlogu i mirise. Povećani prikazi omogućuju promatranje boja i detalja njegovih djela, dok fotografije i videozapisi približavaju umjetnikov život i izvore inspiracije.
Posjetitelji se mogu kretati prostorom i promatrati projekcije iz različitih kutova. Program je, prema najavi producenata, namijenjen različitim generacijama, uključujući obitelji s djecom. ‘Ovo iskustvo slavi Van Goghove veličanstvene slike i istražuje njegovu iznimnu životnu priču’, rekla je Sanja Ajdinovski, direktorica Outboxa.
Zagrebački postav nadopunit će Finding Vincent SVR, iskustvo virtualne stvarnosti u kojem više posjetitelja istodobno istražuje isti digitalni prostor.
Priča prati Thea van Gogha u potrazi za bratom Vincentom. Sudionici se kreću virtualnim svijetom, susreću likove i stupaju u interakciju s predmetima i umjetničkim djelima. Projekt povezuje prikaze umjetnikova života, njegova djela i pripovijedanje.
Prema najavi zagrebačkog izdanja, među rekonstruiranim lokacijama bit će ulice pariškog Montmartrea iz 19. stoljeća, Noćni kafić u Arlesu, Vincentova spavaća soba i ustanova u Saint-Rémyju u kojoj je boravio.
Ulaznice dostupne putem sustava entrio.hr
P.S.
Tekst preuzet iz priopćenja najave izložbe
Dan prije sudjelovala sam na Utrci prijateljstva, koju organizira Talijansko veleposlanstvo u Zagrebu povodom obilježavanja talijanskog dana sporta u svijetu. Riječ je o krugu dugom 6,3 kilometra, koji sam više brzo odhodala nego otrčala. Iako trčanje nije moj prirodni odabir, tijekom godišnjeg odmora prijavila sam se s lakoćom, iz kreveta.
Entuzijazam je, međutim, počeo blijedjeti kada me na Jarunu, kod nasipa, sustiglo rekordno ovogodišnje sunce. U jednom trenutku ozbiljno sam poželjela odustati. Borila sam se sama sa sobom, korak po korak, ali ipak nisam odustala i utrku sam završila unutar predviđenog vremena.
Zato bih rekla da toga dana nisam toliko vježbala trčanje koliko upornost i neodustajanje. A i to je neka vrsta treninga. Hoću li se prijaviti i dogodine? Razmislit ću. Do tada ima vremena, iako mi je osjećaj sunca koje mi je udarilo u glavu još uvijek vrlo svjež.
Dan poslije budim se bez alarma. Kad god mogu, volim rano krenuti na Sljeme. Disciplina i motivacija ključni su u životu, a često se upravo tada testiraju kada nam se najmanje da. Iako mi se toga jutra nije išlo, krenula sam na svoju dobro poznatu stazu broj 9, Mikulići – Risnjak.
U ranim jutarnjim satima na usponu gotovo da i nema ljudi. Tek na povratku, pri silasku, počinjem susretati ljude koje uspon tek čeka. Tako me toga dana zaustavila jedna mama s djevojčicom i upitala je li teško doći do vrha?
Pitanje me pomalo zateklo jer je meni, iskreno, uspon uglavnom težak. Posebno na nekoliko oštrih dionica koje uvijek traže dodatni napor. Ipak, pristojno sam odgovorila:
“Nije lagano, ali gore vas u planinarskom domu čekaju slastice.”
Ponekad je i to dovoljno za motivaciju.
Novu kazališnu sezonu otvorila sam pomalo neuobičajenim, ali uistinu nezaboravnim događajem, izvedbom opere Aida, jednog od najpoznatijih i najomiljenijih djela operne literature.
Operu je napisao Giuseppe Verdi, a praizvedena je 1871. godine u Kairu. Libreto je napisao Antonio Ghislanzoni, prema priči francuskog egiptologa i književnika Augusta Mariettea. Radnja je smještena u drevni Egipat i prati tragičnu ljubav između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa. Budući da je Aida zatočenica na egipatskom dvoru, a njihove su zemlje u sukobu, njihova je ljubav od samoga početka osuđena na brojne prepreke i bolne odluke.
Jedno od najvažnijih obilježja Aide njezina je monumentalnost, no iza raskošnih prizora, zbornih scena i spektakularnih trenutaka krije se duboko ljudska i emotivna drama.
Zagrebačka produkcija Aide nastala je u koprodukciji HNK-a u Zagrebu, debrecenskog kazališta Csokonai i Teatra Massimo iz Palerma. Režiju potpisuje Argentinac Mario Pontiggia, scenografiju Antonella Conte, kostimografiju Ilaria Ariemme, a koreografiju Luigi Frattaroli.
U naslovnim ulogama briljirali su Stefano La Colla kao Radames, Kristina Kolar kao Aida i Sofija Petrović kao Amneris. Ostale su uloge vrlo uspješno ostvarili Ljubomir Puškarić kao Amonasro, Ivica Čikeš kao Ramfis, Luciano Batinić kao Faraon, Josipa Lončar kao Svećenica te Ivo Gamulin kao Glasnik. Poseban doprinos dojmljivosti izvedbe dali su zbor, baletni ansambl i statisti, koji su zajedno stvorili raskošnu sliku drevnog Egipta.
Aida ima četiri čina i traje približno tri sata i dvadeset pet minuta, uključujući dvije stanke. Unatoč duljini, riječ je o predstavi koja gledatelja od početka do kraja drži zaokupljenim snagom glazbe, emocija i impresivne scenske izvedbe.
Nàlārfati se
ekspr. pretjerano se pokriti šminkom, obložiti lice šminkom preko granica mjere i ukusa
Izvor: Hrvatski jezični portal
Ako mi život krila skrati i sneg u oko počne da veje, znam, bar se neću pokajati što sam umeo da se smejem.
Miroslav Mika Antić
Nezavidna su vremena, najgore je sjediti doma i misliti kako stvari nisu fer.
Judita Franković Brdar

Vražji prolaz u Gorskom kotaru jedna je od najupečatljivijih prirodnih atrakcija Hrvatske. Riječ je o spektakularnom kanjonu koji je rijeka Jasle izdubila između strmih stijena. Prolaz je na pojedinim mjestima vrlo uzak, što mu daje dramatičan i pomalo mističan izgled. Kroz kanjon vode uređene staze, stepenice i mostići koji omogućuju siguran prolazak posjetiteljima. Ime je dobio zbog svoje tamne, hladne i divlje atmosfere koja je nekad izazivala strahopoštovanje. Vražji prolaz nalazi se u blizini Zelenog vira te se često obilazi u sklopu istog izleta. Područje je zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode. Posebno je impresivan u proljeće i nakon kiša, kada rijeka ima više vode i kanjon izgleda još snažnije.
Posjet zahtijeva adekvatnu obuću, oprez, pažnju i kacigu (koju dobijete prilikom posjeta).