Kazalište: Opera AIDA, HNK Zagreb

Posted on by ŠiTia

Novu kazališnu sezonu otvorila sam pomalo neuobičajenim, ali uistinu nezaboravnim događajem, izvedbom opere Aida, jednog od najpoznatijih i najomiljenijih djela operne literature.

Operu je napisao Giuseppe Verdi, a praizvedena je 1871. godine u Kairu. Libreto je napisao Antonio Ghislanzoni, prema priči francuskog egiptologa i književnika Augusta Mariettea. Radnja je smještena u drevni Egipat i prati tragičnu ljubav između etiopske princeze Aide i egipatskog vojskovođe Radamesa. Budući da je Aida zatočenica na egipatskom dvoru, a njihove su zemlje u sukobu, njihova je ljubav od samoga početka osuđena na brojne prepreke i bolne odluke.

Jedno od najvažnijih obilježja Aide njezina je monumentalnost, no iza raskošnih prizora, zbornih scena i spektakularnih trenutaka krije se duboko ljudska i emotivna drama.

Zagrebačka produkcija Aide nastala je u koprodukciji HNK-a u Zagrebu, debrecenskog kazališta Csokonai i Teatra Massimo iz Palerma. Režiju potpisuje Argentinac Mario Pontiggia, scenografiju Antonella Conte, kostimografiju Ilaria Ariemme, a koreografiju Luigi Frattaroli.

U naslovnim ulogama briljirali su Stefano La Colla kao Radames, Kristina Kolar kao Aida i Sofija Petrović kao Amneris. Ostale su uloge vrlo uspješno ostvarili Ljubomir Puškarić kao Amonasro, Ivica Čikeš kao Ramfis, Luciano Batinić kao Faraon, Josipa Lončar kao Svećenica te Ivo Gamulin kao Glasnik. Poseban doprinos dojmljivosti izvedbe dali su zbor, baletni ansambl i statisti, koji su zajedno stvorili raskošnu sliku drevnog Egipta.

Aida ima četiri čina i traje približno tri sata i dvadeset pet minuta, uključujući dvije stanke. Unatoč duljini, riječ je o predstavi koja gledatelja od početka do kraja drži zaokupljenim snagom glazbe, emocija i impresivne scenske izvedbe.

Smijeh…

Posted on by ŠiTia

Ako mi život krila skrati i sneg u oko počne da veje, znam, bar se neću pokajati što sam umeo da se smejem.

Miroslav Mika Antić

Zanimljivosti, Upoznajmo Hrvatsku: Vražiji prolaz, Gorski kotar

Posted on by ŠiTia

Vražji prolaz u Gorskom kotaru jedna je od najupečatljivijih prirodnih atrakcija Hrvatske. Riječ je o spektakularnom kanjonu koji je rijeka Jasle izdubila između strmih stijena. Prolaz je na pojedinim mjestima vrlo uzak, što mu daje dramatičan i pomalo mističan izgled. Kroz kanjon vode uređene staze, stepenice i mostići koji omogućuju siguran prolazak posjetiteljima. Ime je dobio zbog svoje tamne, hladne i divlje atmosfere koja je nekad izazivala strahopoštovanje. Vražji prolaz nalazi se u blizini Zelenog vira te se često obilazi u sklopu istog izleta. Područje je zaštićeno kao geomorfološki spomenik prirode. Posebno je impresivan u proljeće i nakon kiša, kada rijeka ima više vode i kanjon izgleda još snažnije.

Posjet zahtijeva adekvatnu obuću, oprez, pažnju i kacigu (koju dobijete prilikom posjeta).

Knjiga: Tihe godine, Alena Mornštajnova

Posted on by ŠiTia

Prijevod: Sanja Milićević Armada
Izdavač: HENA COM

Roman Tihe godine možda najbolje sažima misao: „Riječi mogu nanijeti bol, ali to isto znade napraviti tišina. (blog Jedu v knize)“ Upravo je tišina, ono neizgovoreno i potisnuto, središnji motiv ovog snažnog obiteljskog romana koji istražuje složene odnose među najbližima te dugotrajne posljedice prešućenih istina.

U središtu radnje nalazi se Svatopluk Žak i njegova obitelj. Roman je strukturiran kroz dva vremenska toka koji se postupno isprepliću i otkrivaju slojeve obiteljske prošlosti.

Prvi nas vodi u razdoblje Svatoplukova odrastanja u radničkoj obitelji, uz roditelje, brata i dvije sestre. Ambiciozan i marljiv, Svatopluk postupno izrasta u uspješnog rukovoditelja, predan komunističkim idealima, ali i privilegijama koje proizlaze iz društvenog položaja. Ženi se Evom, talentiranom pijanisticom koju pamti još iz mladosti, iz vremena kada je uživao slušajući glazbu kod susjede pijanistice. Njihov brak isprva djeluje skladno i gotovo idilično, a kruna njihove ljubavi je kći Blanka. No jedan tragičan događaj nepovratno mijenja njihove živote. Obiteljska se ravnoteža raspada, odnosi postaju krhki, a posljedice nesreće osjećat će se zauvijek. Dok neki članovi obitelji bježe u Švedsku, drugi napuštaju Prag i sele se u mali gradić Meziříčí.

Drugi vremenski tok smješten je u razdoblje nakon sloma komunizma. Čehoslovačka više ne postoji, a Svatopluk je na pragu sedamdesetih godina života. Živi novim životom s Belom i kćeri Bohdanom, no ostaje zarobljen vlastitim uspomenama, pogreškama i teretom prošlosti. Mrzovoljan i emocionalno zatvoren, on je čovjek koji godinama ne uspijeva pronaći put prema onima koje voli.

Najveća snaga romana leži upravo u prikazu šutnje, a istina će polako početi izlaziti na vidjelo kad se Svatoplukova majka na samrtnoj postelji Bohdanu oslavi s Blankom.

Mornštajnová uvjerljivo pokazuje kako neizgovorene riječi mogu stvoriti jednako duboke rane kao i izrečene uvrede. Tišina između roditelja i djece, prešućene istine i nesposobnost iskrenog razgovora postupno razaraju obiteljske odnose, ostavljajući za sobom osjećaj usamljenosti i nerazumijevanja.

Najava kazališne premijere: Nikaragva, Zagrebačko kazalište mladih, 2. listopada 2026. u 20 h

Posted on by ŠiTia

ZKM najavljuje novu, predstavu intrigantnog naslova, Nikaragva, u režiji Patrika Sečena.  Premijera predstave održat će se 2. listopada 2026. u 20 h.

U predstavi ulazimo u dnevnu sobu jedne zagrebačke obitelji koja na prvi pogled još uvijek postoji. Svi su tu. Razgovara se. Život se nekako odvija. Samo što je obitelj, čini se, već završila. Pred nama se odvija njezin neobični afterparty: intiman, melankoličan, groteskan i silno duhovit. Likovi govore sve više, osjećaju sve manje i ostaju zaglavljeni između prošlosti koju ne mogu napustiti i budućnosti koje se boje.

Što ostane od obitelji kada nestane ono što ju je držalo na okupu?

Autor teksta Vid Adam Hribar jedan je od najperspektivnijih i svestranijih umjetnika mlađe generacije u Hrvatskoj. Njegov tekst Nikaragva izveden je izvorno u formi koncertnog čitanja u sklopu ZKM-ovog programa Budućnost je ovdje. Hribar o obitelji govori oštro, neugodno iskreno i bez sentimentalnosti, raskapajući njezine male tajne i pokušavajući pronaći onaj gotovo nevidljivi sastojak od kojega bi možda mogla nastati sreća. Ako takav sastojak uopće postoji.

Redatelj: Patrik Sečen

Dramaturg i kompozitor: Vid Adam Hribar

Glume: Katarina Bistrović Darvaš, Filip Nola, Sreten Mokrović, Adrian Pezdirc, Petra Svrtan, Ivan Jurković

REPRIZNE IZVEDBE:

 03., 04., 06., 07., 24., 25. i 30. listopada

 ZKM, dvorana Miško Polanec

Trajanje: 95 minuta

Dob: 14+

Planinarski dnevnik: Zeleni Vir i Vražiji prolaz

Posted on by ŠiTia

Dugo sam željela u posjet Zelenom viru u Vražijem prolazu. Bio je dugo zatvoren za posjetitelje kao posljedica stradavanja u nevremenu. I onda sam napokon dočekala, i uživala sam u prirodi i društvu.

Prvo smo išli u Zeleni vir, a već na samom početku dočekao nas je prizor koji je bio pravi raj za oči. Sve je vrvjelo od zelenila – guste krošnje, paprat, mahovina i svjež, hladan zrak stvarali su osjećaj potpune povezanosti s prirodom. Raj za dušu i tijelo.

Zeleni vir ostavio me bez daha. Smaragdnozelena voda koja izvire iz stijene izgledala je gotovo nestvarno, a hladnoća vode osjećala se u zraku. U blizini se uzdizao impresivni slap Skakavac, čiji snažan pad s visine djeluje moćno i umirujuće u isti tren. Uređene staze, mostići i stepenice vodili su nas kroz ovu zelenu bajku.

Nakon Zelenog vira, okrjepili smo se uz štrudlu od borovnice i nastavili smo prema Vražjem prolazu. Ulazak u kanjon rijeke Jasle donio je sasvim drukčiji doživljaj. Prolaz je uzak, stijene visoke, a voda glasno šumi ispod staza. Iako je sve dobro uređeno, moram priznati da sam se u Vražjem prolazu malo bojala stepenica, posebno ondje gdje se pogled strmo spuštao u dubinu. Uz kacigu na glavi i oprezan korak, strah je brzo zamijenilo divljenje snazi prirode.

Dan sam završila umorna, ali ispunjena. Ovaj izlet bio je pravi susret s divljom, zelenom i moćnom prirodom Gorskog kotara.

Serija: Ritam srca (Cuori), druga sezona

Posted on by ŠiTia

Druga sezona talijanske serije Ritam srca vraća nas u 1968. godinu, u razdoblje velikih društvenih promjena i medicinskih otkrića. Radnja se ponovno odvija u znamenitoj torinskoj bolnici Molinette, gdje se profesionalne ambicije, ljubavne veze i osobne tragedije neprestano isprepliću sa zahtjevnim svakodnevnim radom liječnika i medicinskog osoblja.

Nakon događaja iz prve sezone, ljubav Alberta Ferrarisa i Delije Brunello više nije tajna. Njihova veza postaje javna i izaziva iznenađenje, ali i negodovanje okoline, osobito Cesarea Corvare. Nakon ozbiljnih zdravstvenih problema Corvara je prisiljen napustiti mjesto predstojnika klinike te s kćeri odlazi na liječenje u Pariz. Ipak, udaljavanje od bolnice ne znači i odustajanje od starih sukoba, pa u njemu i dalje tinja želja za osvetom.

Na čelo klinike dolazi Mosca, ambiciozan liječnik koji je spreman učiniti sve kako bi učvrstio svoj položaj. Njegov privatni život jednako je zamršen kao i profesionalni, u nastojanju da se oslobodi posesivne supruge nepreza ni pred čime.

U središtu priče i dalje ostaje odnos Alberta i Delije. Unatoč brojnim preprekama, nesporazumima i životnim okolnostima koje ih razdvajaju, njihova ljubav ne jenjava. Alberto se istodobno suočava i s novim izazovima u privatnom životu jer postaje otac, pokušavajući pronaći ravnotežu između obiteljskih obveza i zahtjevne liječničke karijere.

Posebno emotivnu priču donosi sudbina Albertove sestre Luise, koja trpi posljedice elektrošokova kojima je bila podvrgnuta. Njezina borba potiče Alberta da, kao liječnik i brat, potraži rješenje koje bi joj moglo pomoći i vratiti dostojanstven život.

Kao i u prvoj sezoni, medicinski slučajevi nisu samo pozadina radnje nego njezin važan pokretač. Serija nas vodi kroz razdoblje intenzivnog razvoja kardiologije, a u drugoj sezoni posebna je pozornost posvećena razvoju prvog talijanskog pacemakera.

Scenaristi druge sezone su: Simona Coppini,, Fabrizia Midulla i Leonardo Valenti, dok je redatelj Riccardo Donna.

Glumačku postavu čine vrhunski glumci: Daniele Pecci, Matteo Martari, Pilar Fogliati, Andrea Gherpelli i dr.

Druga sezona ima 12 epizoda i svaka prosječno traje oko 1 sat.

Najava TV sadržaja: Serija “Lijepe naše” počinju se emitirati 29. rujna u 21 sat na HRT1

Posted on by ŠiTia

Život nakon četrdesete, prijateljstvo, obitelj, karijera i novi počeci u središtu su nove HRT-ove dramedije “Lijepe naše”. Serija prati dvije najbolje prijateljice koje zajedno prolaze kroz izazove svakodnevice, a s emitiranjem počinje 29. rujna na Prvom programu HTV-a.


“Lijepe naše” počinju se emitirati 29. rujna u 21 sat na Prvom programu Hrvatske radiotelevizije