Najava: Manifestacija Dani otvorenog grada, Zagreb, 3. i 4. lipnja 2023.

Posted on by ŠiTia

Riječ je o manifestaciji koja omogućuje besplatan recentni kulturni sadržaj svim građanima, slučajnim prolaznicima i posjetiteljima grada Zagreba, kako bi se kulturni i interaktivni sadržaji približili svima, bez obzira na dob, spol ili imovinski status. Iza svega stoje kazališna redateljica Anica Tomić, zatim spiritus movens ove ideje Dubravka Vrgoč, te kazališni redatelj Ivica Buljan. Naime, posebna poslastica očekuje ljubitelje kazališne umjetnosti i to za sam kraj ove dvodnevne proslave zajedništva i kreativnosti, tolerancije i inkluzivnosti kao temeljnih principa novog, humanijeg društva 21. stoljeća, stoji u priopćenju.

U nedjelju 4. lipnja od 18 sati park Tuškanac pretvorit će se u Začaranu šumu umjetničkog nadahnuća. Čarolija misli i rečenica genijalnih pisaca oživjet će u sinergiji začaranog Tuškanca i suvremene performerske intervencije, a sve u režiji Ivice Buljana. Njegovom pozivu rado su se odazvali ponajbolji hrvatski glumci: dubrovački Hamlet Frano Mašković uvijek spreman na nove izazove, Lucija Šerbedžija, glumica poznata kazališnoj i filmskoj publici, kao i njihova kolegica iz ansambla Zagrebačkog kazališta mladih, izvrsna Barbara Prpić. Zatim, iz zagrebačkog HNK-a prvakinja Nina Violić, odnedavno i filmska redateljica, te njezin mlađi kolega Filip Vidović, široj javnosti poznati kao pobjednik “Plesa sa zvijezdama”. Uz njih dočekat će nas talentirani glumac Marko Cindrić, te najmlađi sudionici performansa, premda još studenti Akademije dramske umjetnosti, već uspješni Lovro Rimac i svestrani Damjan Humski. Bit će to uzbudljiva potraga za glumcima koji će “skriveni” na određenim lokacijama u malim grupama recitirati poeziju, dijelove iz slavnih dramskih tekstova Shakespearea, Moliera i Čehova, ali također izvoditi i beskrajno duhovite improvizirane situacije iz svakodnevnog života.

Za sam početak manifestacije, u subotu 3. lipnja na Trgu kralja Tomislava u 11 sati građani, turisti, imigranti ili slučajni prolaznici uhvatit će se za ruke tvoreći živi lanac kao simbol progresivne ideje zajedništva i bolje budućnosti. Slijedi Oda mladosti, na Trgu bana Josipa Jelačića gdje će u 12 sati zbor sastavljen od sudionika svih generacija na čelu s dirigentima Hedom Gospodnetić i Vitomirom Ivanjekom izvoditi poznate pjesme iz starih vremena, ali i današnjeg vremena, kao i pjesme o Zagrebu. U 12:45, na Dolcu nas očekuje posebno plesno iznenađenje, a u 19 sati Zrinjevac postaje mjesto plesnjaka, otvorenog za sve građane uz hitove iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća koje će izvoditi Robert Mareković i bend Swingers.

Nedjelja je rezervirana za kulturne, ali i sportske sadržaje. U 11 sati kod Paviljona na Zrinjevcu Ivana Starčević i Matija Antolić izvodit će klasične zagrebačke šlagere poput Ja ljubim, Golubovi, Marijana, Ulica jorgovana i brojne druge. Marko Petrić pročitat će nekoliko ulomaka iz literature koja je posvećena starom Zagrebu, ali i pozvati građane da prepričaju osobne priče o gradu. Sportska matineja očekuje nas na Europskom trgu u 12 sati. Druženje je zamišljeno kroz razne rekreativne sadržaje koje su osmislili i organizirali članovi Hrvatskog sportskog saveza gluhih, a na Cvjetnom trgu u 16 sati Škola za klasični balet izvest će baletni program.

Za kraj, na Tuškancu u Začaranoj šumi pronađimo nadahnuće i zajedno mijenjajmo svijet nabolje.

Projekt Dani otvorenog grada organiziran je u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i drugim partnerima.

P.S. TEKST PRUZET S T – PORTALA s linka u nastavku:

https://www.tportal.hr/kultura/clanak/kazalisna-carolija-u-zacaranoj-sumi-za-dane-otvorenog-grada-foto-20230531

DRUŠTVENO ODGOVARAN POST: 3. lipnja 2023., ako živite u Hrvatskoj, stiže vam testna poruka Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK, koji će doprinijeti podizanju sveukupne sposobnosti reakcije i povećanju kapaciteta sustava upravljanja u kriznim situacijama u Republici Hrvatskoj

Posted on by ŠiTia

Zagrebu je 31. svibnja 2023., predstavljen sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK, koji će doprinijeti podizanju sveukupne sposobnosti reakcije i povećanju kapaciteta sustava upravljanja u kriznim situacijama u Republici Hrvatskoj

 Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama je je jedinstveni alat, kojim će se po prvi put u Hrvatskoj, porukama putem mobilnih telefona brzo i učinkovito obavještavati građane i sudionike civilne zaštite o opasnostima koje prijete i mjerama koje je potrebno poduzeti za smanjenje ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Sustav je razvijen u skladu s europskim direktivama i u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije (HAKOM) i Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kako ne bi došlo do neovlaštenog korištenja podataka.

Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama prije stavljanja u produkciju će se u subotu, 3. lipnja 2023., testirati u stvarnim uvjetima, odnosno slanjem testnih poruka svim korisnicima mobitela koji se u tom trenutku nalaze na području Republike Hrvatske.

SMS poruka za područje cijele Republike Hrvatske bit će sljedećeg sadržaja: „Poštovani/a, primili ste TEST poruku Sustava civilne zaštite za rano upozoravanje i uzbunjivanje u kriznim situacijama.“ Pošiljatelj poruke bit će HR112ALERT.
 
Poruke će svojim korisnicima slati sva tri operatora javnih pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Hrvatski Telekom d.d., A1 Hrvatska d.o.o., Telemach Hrvatska d.o.o,), a dobivat će ih i korisnici u roamingu. Sustav podržava slanje SMS upozorenja korisnicima koji su trenutno pozicionirani u odabranom području za slanje upozorenja, a koji su imali interakciju s mrežom operatora u trenutku slanja SMS-a.

Više informacija o sustavu za rano upozoravanje i upravljanje krizama – SRUUK

P.S. TEKST PREUZET SA STRANICE  STOŽERA CIVILNE ZAŠTITE RH

Priča koja se pamti: PODSJETNIK!

Posted on by ŠiTia

Ja nisam čovjek kojemu vicevi stalno dolaze na pamet. No, znati vidjeti i zabavni vidik života i njegovu radosnu dimenziju, te ne uzimati sve tako tragično, to držim vrlo važnim, i rekao bih da je to potrebno i za moju službu. Neki je pisac /Chesterton/ bio rekao da anđeli mogu letjeti, jer se neshvaćaju preozbiljno. Možda bismo i mi mogli malo više letjeti, kad si ne bismo davali toliko važnosti.

Papa Bendikt XVI

Zanimljivosti: Vespa

Posted on by ŠiTia

Otac Vespe je Enrico Piaggio, vlasnik nekadašnje tvornice aviona, koja je stradala tijekom bombardiranja tijekom drugog svjetskog rata. Kako pokretanje proizvodnje aviona nije opcija u tom poslijeratnom vremenu, Enrico mora smisliti i pokrenuti novi projekt.

Taj novi projekt, bit će Vespa. Izvorno će Vespu projektirati inženjeri Renzo Spolti i Vittorio Casini, njihov prototip zvat će se Paperino. No, potraga Piaggia za boljim dizajnom odvest će ga do aeronautičkog inženjera Corradina D`Ascanija koji je zaslužan za prepoznatljiv izgled motora, koji je osim novog dizajna dobio i novo ime – Vespa.

Put prema tržišnom uspjehu popločan je nizom prepreka, financijskih, korupcijskih i lako profiterskih likova, ali i internom špijunažom,  ali i neprijateljskim ispadima bivše ljubavnice. Kad se sve to prevladava i preživi – uspjeh je zagarntiran.

Jedna od najvećih reklama za Vespu dogodila se na filmskom platnu i to u kultnom filmu Vacanze romane kada su Audrey Hepburn i Gregory Peck provozali na Vespi ulicama Rima.

(Rekordna) prodaja Vespe započela je kad se ista mogla plaćati na rate.

Kroz svoju povijest, od 1946. godine na ovamo, Vespa je doživjela redizajn, ali došlo je i do promjene u mehanici vozila. Od 1946. pa do 2016. doživjela je preko 20.000 modifikacija i 1500 zamijenjenih dijelova u odnosu na originalni model.

Kiksati? Da! Odustati? Nema šanse.

Posted on by ŠiTia

“Dovršio svoje ovogodišnje ocjenjivanje književnih radova za državni LiDraNo. Ovih dana će djeca dobiti obavijest. Neki od mojih favorita sigurno će proći i kod ostatka žirija. A dok sam još vruć od dojmova, imam potrebu obratiti se onima koji nisu prošli.

Prvo, sretan sam s heterogenošću koju sam čitao ovih dana. Ima slam poezije, hip-hop versa, ali i tradicionalnijeg stihovanja (epski deseterac, majke mi!), pa kompletnih zaokruženih priča, dobrih prvih poglavlja nekih budućih romana, lirske proze, dramskih fragmenata, nekoliko divnih hibridnih eksperimenata. Sve to u jezičnom ruhu koje se ne boji transgresije. Standard, dijalekti, sociolekti izlaze iz svojih zadanih funkcija, popunjavaju nove niše.

Gnječi se to tijesto jezično da bi se ispričale priče o ljubavi, smrti, duhovnosti, samoći, ovisnosti, ekologiji, pobjedi i porazu, nasilju i nježnosti, razvaljenim i skrpanim obiteljima, pred očima se redaju prizori za krepat od smijeha i oni koji nas taknu duboko. Čitajući stječem dojam da mi je njihovo iskustvo bliže nego ikada, ali i da imaju silnu čežnju za empatijom i shvaćanjem nekih naoko dalekih sudbina. U razdoblju od Velikog praska do daleke budućnosti smjenjuju se protagonisti sve od virusa preko smrdljivog martina koji govori češki, dječaka koji liže sladoled na ulicama Hirošime, dječaka iz Harkiva koji čita priču o njemu, male migrantice što čeka na ulazak u našu zemlju, genijalnih znanstvenica, do svemira samog.

Da se razumijemo, ima tu treša, banalnosti, većviđenosti, manirizma koji pokušava prikriti prazninu, ali onda i (ponekad u istom pasusu) trenutaka čiste genijalnosti, kada mi u glavi bude: Ja ovo dijete nemam čemu naučiti. To je gotova spisateljica, to je gotov pjesnik. Scene nikad viđene, neki novi arhetipovi, znam kad znam, kao i što znam da je to tautologija, a ono prije oksimoron.

Dakle, vi što niste prošli. Dvije su stvari sigurne: prva je da među selektiranim tekstovima sigurno nema onih koji su nezasluženo tamo. Druga je da među onima koji nisu selektirani ima sjajnih, 100 %.

Ali džaba to, jer kako se postaviti kad su nam upravo rekli da ipak nismo dovoljno dobri? Možemo uvijek reći „zaboli me“ i velika je sreća imati takvu autonomiju i samopouzdanje. Ali to je teško. Ajmo ovako. Prvo, možda ovo i nije neuspjeh. To je privilegija nas autorica i autora, uvijek možemo reći: da, dobro, ne vole me, jer ću vjerojatno biti shvaćen/a tek za 100 godina. Bam. Gonite se, debili. Lidrano-Žmidrano.

Ili možemo drukčije razmišljati o tome. Jest, neuspjeh je, kiksali smo. Da smo napisali najbolji tekst na svijetu, prošao bi, a nije. Pa što onda? Kiksali smo i kiksat ćemo opet, onako kako samo mi to znamo.

Kiksajte svim srcem i dokraja, draga djeco. I to redovito, nije dovoljno kiksati samo jednom, ne ne. Pazite da budu neki pravilni razmaci. Kiksajte sve bolje, kiksajte drukčije, kiksajte monumentalno, kiksajte jer imate petlje. Upravo to se može pokazati ključnim za uspjeh, ako vam je do njega stalo.

Naposljetku, zašto se obraćam upravo onima koji nisu prošli? Jer, ako ikome išta znači, ja sam jedan od vas. 

Nikad. Nisam. Prošao. Na Lidrano. Ni lokalna razina. Što mislite, odakle mi nadimak, Kix?

Pa što onda? Živ sam. Pišem.

Dakle, otrest prašinu, udahnut duboko i idemo dalje. Kiksati? Da! Odustati? Nema šanse.”

Facebook status, travanj 2023., KRISTIAN NOVAK

Kazalište: Franz, Teatar IT&D

Posted on by ŠiTia

Predstava Franz nastala je po životu i djelu Franza Jagerstattera.

Autor teksta je Tomislav Zajec, a nastao je prema knjizi Franza Jagerstattera: Letters and writing from Prison.

Režiju potpisuje Rene Medvešek. Predstava je svoju premijeru imala na  kazališnima daskama IT&D  u listopadu 2022. godine.

Riječ je o monodrami u koju naslovnu ulogu maestralno igra Dao Ćosić.

U središtu radnje predstave je naslovni lik Franz, čovjek koji je zbog vjerskih i moralnih načela odbio služiti velikom vođi Adolfu Hitleru, posve svjestan posljedice te odluke, iako je obiteljski čovjek, sin, suprug i otac troje djece.

Baš kako to o predstavi piše Rene Medvešek (op.a. redatelj): „U vrijeme kada je gotovo općeprihvaćen stav da religije samo razdvajaju ljude u tjeraju ih u krvave ratove i uzajamno istrebljenje, izuzetno je dragocjeno svjedočanstvo o čovjeku koji je, istinski nasljedujući suštinske postulate svoje vjere, shvatio da je bolje izgubiti vlastiti život nego pregaziti Božju zapovijed ljubavi.“

Suma summarum predstave: mučno moćna iz rubrike nezaboravnih predstava.

Predstava traje 1 sat.

Prijedlog TV sadržaja: Što ljubav ima s tim?, 28. svibnja 2023., HRT1 u 21:15 h

Posted on by ŠiTia

Na HRT1 u nedjelju 28. svibnja, u 21:15, povodom smrti legendarne rockerice Tine Turner pogledajte film Što ljubav ima s tim?

Legendarna pjevačica Tina Turner objavila je 1986. autobiografiju “Ja, Tina” koja se odmah popela na vrhove svih ljestvica čitanosti. Tina je progovorila o nasilju koje je trpjela od svog muža Ikea Turnera i postala je junakinja u očima milijuna žena koje su dijelile sudbinu sličnu njezinoj. Naglasak u drami Što ljubav ima s tim? je na braku s nasilnim Ikeom, koji je gradio njezinu karijeru, ali joj je umalo uništio život..

U drami sedamnaestogodišnja Anna Mae napušta rodni Tennessee i odlazi u St. Louis kako bi se ondje pridružila svojoj majci i starijoj sestri Alline. Alline je odvodi u noćni klub u kojem nastupa mladi glazbenik, popularni Ike Turner. Jedne večeri Anna Mae dolazi do mikrofona i otkriva svoje raskošne glasovne sposobnosti. Nakon te večeri Ike je uzima pod svoje okrilje, mijenja joj ime u Tina i postupno od nje stvara zvijezdu. Istodobno njihov brak, na brzinu sklopljen u Meksiku, postaje sve mučniji za Tinu koja postaje žrtva Ikeovog psihičkog i fizičkog zlostavljanja…

Glumica Angela Bassett bila je za izvrsnu interpretaciju Tine nominirana za Oscara, kao i njezin partner Laurence Fishburne, a osvojila je Zlatni globus za glavnu ulogu. Iako Angela niti malo fizički ne sliči Tini, sjajno je portretirala njezin karakter i oživjela njezin seksualni magnetizam.

Uz spomenuti dvojac glumačku ekipu predvode i RaeVen Larrymore Kelly te Virginia Capers. Scenaristi filma originalnog naslova What’s Love Got to Do with it? iz 1993. godine su Tina Turner, Kurt Loder i Kate Lanier, a režirao ga je Brian Gibson. 

P.S. TEKST JE U CIJELOSTI PREUZET S LINKA U NASTAVKU:

https://hrtprikazuje.hrt.hr/filmovi/sto-ljubav-ima-s-tim–10795766

Knjiga: Samo strast, Annie Ernaux

Posted on by ŠiTia

Kratki roman Samo strast Nobelovke (op.a. dobila je Nobela za književnost 2022.g.) Annie Ernaux, potvrđuje autoričinu tvrdnju „kako u pisanju vidi “sredstvo da se izdrži tuga” te da ono “pruža nadu onda kada je zapravo nema.“

Samo strast priča „o strasti koja je dvije godine predstavljala najsilovitiju i najneobjašnjiviju stvarnost što postoji.“ Riječ je o strasti između plavokosog muškarca s istoka i srednjovječne žene majke dvojice odraslih sinova.

Iz romana vrišti strast žene prema muškarcu kojeg čeka, a koji odlazi i dolazi, pisan kao dnevnik uspomena.

Baš kako to piše autorica:“ Kad sam bila dijete, luksuz su mi predstavljali krzneni kaputi, dugačke haljine i vile uz morsku obalu. Kasnije sam mislila da luksuz znači živjeti životom intelektualca. Sada mi se čini da luksuz znači i mogućnost proživljavanja strasti prema nekome muškarcu ili prema nekoj ženi.“